h1

”Dislociranom izložbom slika htio sam povezati dva grada”

January 7, 2009

”Dislocirana izložba slika” slobodnog umjetnika Nikole Vukmanića iz Duge Rese  sve do 15. siječnja osvježavat  će javne prostore grada Duge Rese ali istodobno i Karlovca. Izložba je postavljenja u sveukupno četiri javna prostora, od čega su dva smještena u Dugoj Resi, čekaonica željezničke stanice i caffe bar Maxy te dva u Karlovcu, želježnički kolodvor i butik ”Modni kutak”.

Stvaranjem imaginarnog galerijskog prostora umjetnik je htio povezati društveni život dvaju gradova. ”Ne osjećam da se energija ta dva geografski vrlo bliska grada miješa, ovom izložbom htio sam osjetiti to povezivanje”, naglasio je autor izložbe.  Na upit o tome zašto se

''Dislocirana izložba slika'' Nikole Vukmanića - čekaonica željezničke stanice Duga Resa

''Dislocirana izložba slika'' Nikole Vukmanića - čekaonica željezničke stanice Duga Resa

teme slika u svakome od prostora razlikuju, autor odgovara kako mu je sam prostor postavljao okvire. ”Reagirao sam na te prostore kroz osobnu percepciju”, također je odgovorio Vukmanić.

''Dislocirana izložba slika'' Nikole Vukmanića - čekaonica željezničke stanice Duga Resa

''Dislocirana izložba slika'' Nikole Vukmanića - čekaonica željezničke stanice Duga Resa

Navodi primjer čekaonice željezničke stanice u Dugoj Resi u kojoj su smještene slike na kojima se nalaze poluapstraktne lokomotive. ”Htio sam da prometnik koji uđe u čekaonicu pred slikom  stoji tri minute i o njoj razmišlja jer vidi nešto poznato,  a ne da gleda u nju minutu bez da sam ga zainteresirao. Za umjetnost je bitno da imaš poveznicu s njom.”

Umjetnik je iznimno naglasio važnost javnog prostora i njegovu prenamjenu što je ovom izložbom postignuto. Smatra kako je umjetnost postala preskupa i zatvorena. Kao prednosti javnog prostora navodi činjenicu kako javni prostor nudi umjetnost onima koje ona zanima, ali se i indirektno nameće onima koji su se tamo slučajno zatekli te samim time nije ograničena. Smatra kako zbog sustava u kojem živimo umjetnost nije ”svima u priči”, a  javni prostor pomaže da se to promijeni. Korištenje javnog prostora za ostvarivanje umjetnosti, vrlo je važno za grad Dugu Resu koja nema infrastrukturu namjenjenju umjetnosti.

''Dislocirana izložba slika''

''Dislocirana izložba slika'' Nikole Vukmanića

Autor navodi kako ovakvo ”naslućivanje umjetnosti” dovodi do nekih spoznaja o njoj u sredini u kojoj za umjetnost nema previše interesa. Smatra kako umjetnost nije luksuz, jer kako kaže umjetnost nije definirana samo galerijama, umjetnost uopće nije definirana. ”Umjetnost može biti svašta ovisno o nivou svijesti pojednica, umjetnost je sloboda, umjetnost je inovativna, umjetnost je duhovna disciplina”, ovo su samo neke od ”definicija umjetnosti” kojima Vukmanić provocira javnost da slobodnije razmišlja o tome što je to u biti umjetnost.

h1

Što će donijeti zabrana rada trgovina nedjeljom?

January 5, 2009

Novi Zakon o trgovini o ograničavanju i zabrani rada nedjeljom već je prve nedjelje u ovoj godini pokazao vidljive rezultate. Sudeći po praznim parkinzima trgovina prošle nedjelje, može se zaključiti kako je stanovništvo dobro informirano o Zakonu na kojem je Vlada radila četiri godine.

Prema ovome Zakonu, zabrana rada nedjeljom i praznicima ne bi važila od 1.lipnja do 1. listopada jer je Hrvatska turistička zemlja te joj neradne nedjelje i praznici u ljetnim mjesecima nikako ne bi išli u prilog. Rad trgovina nedjeljom biti će dozvoljen i tijekom cijelog prosinca zbog božićnih i novogodnišnji blagdana u vremenu od 6 do 13 sati kao što će to biti slučaj i u ljetnim mjesecima. U ostalim mjesecima u godini, nedjeljom bi iznimno od 6 do 13 sati radile pekare, kiosci za prodaju tiska, štandovi i klupe za prodaju cvijeća i svijeća, određene prodavaonice u sklopu bolnica, hotela, lječilišta, autokampova, brodova. Tijekom cijele godine nedjeljom bi radi neophodne opskrbe stanovništva od 0 do 24 sata radile benzinske postaje te prodavaonice unutar njih površine do 80 četvornih metara.

Radni dan će prema novom zakonu biti produžen za jedan sat

Radni dan će prema novom zakonu biti produžen za jedan sat

Što se tiče radnog dana on je produžen za jedan sat i traje od 6 do 21 sat. Oko donošenja ovog Zakona neprestano su se lomila koplja. Crkva je zahtjevala neradne nedjelje jer smatra kako radnici u trgovinama, točnije svaki šesti u ovoj državi, ima pravo na jedan slobodan dan s obitelji. Sindikati su sve donedavno bili za donošenje ovog zakona jer su smatrali kako trgovci nisu bolje plaćeni nedjeljom već često potplaćeni upravo iz razloga što nitko ne kontrolira koliko poslodavci izvršavaju svoje obveze prema zaposlenicima. Sada zbog sveopće gospodarske krize smatraju kako je rad nedjeljom neophodan za naše već potonulo gospodarstvo.

Trgovci velikih trgovačkih centara  ali i oni zaposleni u manjim trgovinama strahuju za posao

Trgovci velikih trgovačkih centara ali i oni zaposleni u manjim trgovinama strahuju za posao

Smatraju kako će zabrana rada nedjeljom najviše štetiti malim trgovinama koje ionako zbog buma trgovačkih lanaca propadaju. Potvrdilo je to i nekoliko vlasnika malih trgovina koji žele ostati anonimni. Njihov ujedinjeni stav je da bi zakon trebao vrijediti za velike trgovačke centre ali ne i za njih, jer ih ovaj zakon sada definitivno prisiljava da zatvore svoje trgovine. Neke zaposlene u trgovačkim centrima koji su također željeli ostati anonimni veseli što će napokon imati barem jedan dan slobodan da provedu s obitelji, ali s druge strane ne žele da njihove obitelji gladuju zbog ovog zakona jer kako su najavili mnogi trgovački centri slijede mnogi otkazi. Stav institucije Crkve trenutno se donekle slaže sa osnovnim stavom Sindikata a to je da se rad nedjeljom dopusti u ljetnim mjesecima kako se ne bi naštetilo gospodarstvu. Ono za što se institucija  Crkve zalaže, kako navodi jedan anonimni svećenik, nije natjerati ljude da umjesto u

Crkva smatra kako nedjelju treba provesti u krugu obitelji

Crkva smatra kako nedjelju treba provesti u krugu obitelji

trgovačke centre nedjeljom krenu u crkvu već da nedjelju provedu u krugu obitelji. Smatra kako je potrebno mijenjati stavove ljudi o istinskim vrijednostima, a najveća je vrijednost za Crkvu upravo obitelj. Vrijednosti koje su postale sastavni dio ovog društva, točnije one materijalne na koje apelira Crkva teško će iskorijeniti ovaj zakon ali će definitivno  na njihovu promjenu utjecati sveprisutna recesija.

h1

Doček 2009. na riječkom Korzu!

January 4, 2009

Tradicionalni doček Nove godine na riječkom Korzu niti ove godine nije zakazao. Dobra organizacija omogućila je mnoštvu koje je pohodilo ovo slavlje, uživanje u odličnim izvođačima.

Gradske vlasti potrudile su se na pozornicu dovesti Zlatana Stipišića – Gibonnija koji Riječane i sve druge koji su se tamo zatekli uveo u novu 2009. godinu. Kao predgrupa Gibonniju nastupila je riječka grupa Morso, međutim prava euforija doista je nastupila u jedanaest sati nastupanjem Gibonnija koji je još jedanput dokazao svoju profesionalnost. Na tom novogodišnjem koncertu naglasio je kako mu je Rijeka doista prirasla srcu i kako mu je gušt nastupati u tom gradu.

Doček 2009. na riječkom Korzu!

Doček 2009. na riječkom Korzu!

Tijekom njegove izvedbe od sat i pol vremena nitko od okupljenih nije imao vremena za ništa drugo osim veselje. Ponoćni vatromet s riječkog lukobrana i bečki valcer upotpunili su čaroliju. Oko pola jedan nastupila je grupa Hladno pivo koja je do tri sata bacala u trans rokersku Rijeku. Organizatori su se pobrinuli da okupljeni u novogodišnjoj noći ne ostanu gladni niti žedni pa su dopustili prodaju hrane i pića na nekoliko pokretnih ugostiteljskih objekata. Kafići koji se nalaze uzduž Korza ostali su otvoreni za sve koji su htjeli navratiti i ludo se zabaviti. Nebo se pobrinulo da osigura doček bez kiše, ali i temperaturu od ugodnih pet Celzijevijh stupnjeva iznad nule. Kiša koja je počela padati tek oko dva sata iza ponoći nije zaustavila ljude svih generacije da se i dalje zabavljaju na otvorenom.

Zahuktavanje dočeka 2009!

Zahuktavanje dočeka 2009!

Hektolitri alkohola koji su protutnjali riječkim Korzom nisu doveli do ozbiljnijih incidenata!!

Hektolitri alkohola koji su tekli riječkim Korzom nisu doveli do ozbiljnijih incidenata!!

Hektolitri alkohola prošli su te lude noći riječkim Korzom, ali na sreću izbilo je samo nekoliko manjih incidenata koji su se dogodili zbog utjecaja alkohola pa riječka policija nije morala puno intervenirati. Ono što je kvarilo radost mnogih a druge je dovodilo do ekstaze bilo je ”balkansko slavlje’ , tj.zvuk pucnja i smrada petardi svih debljina i veličina, koje su odzvanjale do kasnih jutarnjih sati.

h1

20 godina Studija 23

December 21, 2008

Plesnom produkcijom ”Plešem ti priču” održanom u GK ”Zorin dom”, karlovački plesni centar Studio 23 obilježio je dvadeset godina djelovanja. Članovi studija svih dobnih skupina, njih čak sto i četrdeset izveli su četrnaest plesnih točaka i to u dva navrat, u osamnaest i dvadeset sati, jer je dvorana karlovačkog gradskog kazališta bila premalena za sve koji su htjeli pogledati plesnu umjetnost koju pružaju plesači ovog plesnog centra a koja Karlovčanima nije strana.

Ljubav prema plesu i upornost članova ovog studija, nije ih omela da oba puta svoje izvedbe dovedu do savršenstva. Preciznost pokreta najstarijih plesača, šarenilo kostima, entuzijazam plesača srednjih dobnih skupina te simpatičnost izvedbi onih najmlađih nisu mogle ne izmamiti pljesak publike.

Spretni mališani

Spretni mališani

''Plešem ti priču''

''Plešem ti priču''

Plesači su publici dočarali malo havajskog plesa, malo plesa pingvina, ludih krava, miševa, crvenih cipelica, ples vilenjaka te Aladina i čarobne svjetiljke. Izveden je i dio iz prve samostalne predstave Studia ”Mara Milosnica SUNČEVA DJEVOJKA”, na koju su kako kaže osnivačica studija Vera Mitrović Vrbanac, iznimno ponosni. Na kraju ove plesne priče osnivačici Studija, Veri Mitrović Vrbanac i deset djevojaka koje su aktivne članice studija već petnaestak godina, dodjeljene su posebna priznanja za kulturni doprinos od strane Hrvatskog Sabora kulture. Nakon produkcije, usljedio je donjenak i promocija malene monografije studija ”Studio 23 – 20 godina” . Vera Mitrović Vrbanac u govoru zahvale naglasila je kako je iznimno ponosna što su se usprkos teškim uvjetima uspjeli održati dvadeset godina ali kako je njihova prava obljetnica tek ona dvdeset i treća.

Studio 23

Studio 23

Studio 23 Kralovac, studio suvremenog plesa koji sada broji dvjesto plesača , a kroz koji je prošlo je oko tri tisuće plesača, osnovali su su 18. prosinca 1988. Vera i Dorijan Vrbanac. Izniman odaziv građana svih dobnih skupina, kako kaže gospođa Vera, zahtjevao je sve veće prostore. Čak se niti rat nije isprječio odazivu građana. Od osnutka ovaj plesni centar promijenio je mnoge adrese, a grad im je prije nekoliko godina dodjelio stalne prostorije u Banjavčićevoj bb. U studiju u kojem se uče tehnike baleta, jazz dance-a i ostale moderne plesne tehnike rad je raspoređen u grupama. Treninzi se održavaju svakodnevno pa čak i subotom. Trud plesača održava se u brojnim nagradama koje je studio osvojio na natjecanjima u Hrvatskoj i Europi.

h1

Karlovac napokon dobio Božićni sajam

December 14, 2008

Interes za Božićni sajam nije bio prevelik

Interes za Božićni sajam nije bio prevelik

U razdoblju od  19. do 24. prosinca u skolopu manifestacije  “Karlovac-Božićni grad”, u organizaciji Zorin doma te uz pokroviteljstvo Grada Karlovca  nakon dugih godina i pokušaja organizacija, održava se Božićni sajam u Karlovcu.

Dvadeset i pet štandova raspoređeni na prostoru  Šetališta dr. Franje Tuđmana ili poznatije ”Promenadi”, nude ručno izrađene proizvode od drva, stakla, zatim proizvode od meda, razne božićne ukrase, točnije sve što može upotpuniti blagdanski ugođaj. Upravo takvi ponuđači imaju prednost prodavati na nekom od štandova koji besplatno stoje  na raspolaganju. Moglo se tu naći i štandova koji su prodavali proizvode čiji je prihod namijenjen u humanitarne svrhe. Primjerice, Udruga korak, karlovačka udruga žena i djece koji su žrtve nasilja nudili su ručno ukrašene svijeće te božične aranžmane koje su napravile članice udruge.

Štand udruge zlostavljanih žena ''Korak''

Štand udruge zlostavljanih žena ''Korak''

Također, Udruga kuhra Karlovačke županije prodavala je ”božićne kolačiće”  po cijeni od samo deset kuna u humanitarne svrhe.  Iako se u centru grada za vrijeme sajma osjećao pravi božićni ugođaj, čini se kako se kako je unatoč dobroj organizaciji, odaziv građana vrlo slab. Možda je vrijeme održavanja sajma  malo prekasno jer su ljudi već nabavili sve za predstojeće blagdane, a možda je za to kriva i navika ljudi da kupuju po trgovačkim centrima, tržnicama ili je za slab odaziv građana ipak kriva svjetska gospodarska kriza koja nam je zakucala na vrata. Ovakav sajam u Karlovcu održan je po prvi put pa ljudi  možda nemaju naviku kupovati po Božićnim sajmovima kao što je to običaj u gradovima zapadne europe u kojima  sajmovi ovakvog oblika doživljavaju i stoljeća. Sudeći prema ovim činjenicama, ali i riječima trgovaca, zarada je bila iznimno mala. Neki trgovci otkrili su kako im se ”ne isplati” stajati na hladnoći za ”šačicu kuna”.

Djed Božićnjak nije se bojao hladnoće

Djed Božićnjak nije se bojao hladnoće

Hladnoća ipak nije omela Djeda Božičnjaka da svaki dan za vrijeme trajanja sajma sjedi u svojoj kućici i čeka djecu željnu poklona od ovog ”starca”. Ispod šetališta smještene su velike jaslice na radost svih građana kao i velika pozornica na kojoj je svako poslijepodne  organiziran program na kojem će mnoge karlovačke radionice moći pokazati svoja umjeća, od osnovnih i srednjih škola do KUD-ova te plesnih i glumačkih sekcija. Na  sam Badnjak  koji je ujedno i zadnji dan sajma  građanima će biti dijeljene ribice i kuhano vino.

h1

Tko će ”stegnuti remen” ?

December 8, 2008

Ogorčeni hrvatski seljak

Ogorčeni hrvatski seljak

Provjed upućen gorećim hrvatskim problemima održan je 5. prosinca na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Uporni organizatori ipak su dobili svojih pet minuta da kažu Vladi Republike Hrvatske iz kojih sve razloga građani prosvjeduju i koji su to razlozi koji su okupili tako brojnu grupu na Facebooku pod nazivom ”Stegnite vi svoj remen bando lopovska” s kojom je sve i započelo.

Od početka organiziranja ove grupe pokušavalo se sabotirati ovaj miran, nepolitičan pokušaj hrvatskih građana da iskoriste svoje demokratsko pravo glasa i javno kažu ono zbog čega ima san neće na oči. Čini se kako i Djed Božičnjak u Hrvatskoj dijeli njihove probleme jer im je ustupio pozornicu i sva tehnička pomagala kako bi se prosvjed održao što kvalitetnije. Gorljivi govornici te ujedno i organizatori iznjeli su zahtjeve Vladi te upozorili kako će ukoliko ona te zahtjeve ne ostvari, opet organizirati prosvjed koji će biti još veći i bolje organiziran od ovoga, a znamo kako su prosvjedi ti koji klimaju tlo pod nogama svake vlade. Zahtjevaju zdravstvo za sve a ne samo za bogate, veća ulaganja u poljoprivredu i industriju, ukidanje saborskih povlastica, oporezivanje luksuza, otkrivanje afera a ne njihovo zataškavanje,smjenu podobnih i nesposobnih a vezano uz to i kaznu za mito i korupciju, oštro suočavanje s mafijom i organiziranim kriminalom. Ukratko, traže pravnu državu a ne samo mrtvo slovo na papiru. Okupljeni prosvjednici glasno su podržavali organizatore tako da je situacija u nekim trenutcima podsjećala na one velike prosvjede iz devedesetih. Sama činjenica da su građani glasni u svojim prohtjevima, jasno govori kako njihova leđa više ne mogu podnijeti teret koji im je na leđa stavila hrvatska Vlada, kako ova sada tako i druge prije nje. Prosvjednici su poručili hrvatskoj Vladi ” stegnite vi svoj remen jer mi svoj stežemo punih sedamnaest

NE! mitu i korupciji

NE! mitu i korupciji

godina”. Nizak životni standard, visoke cijene ,deset posto iznimno bogatih te devedeset posto siromašnih jednostavno nije slika zbog koje bi itko želio živjeti u našoj zemlji. Međutim, malen broj građana  jednog milijunskog grada koji se okupio na ovom prosvjedu govori  nam kako je ipak možda lakše ”kliknuti” nego učiniti. Prema brojci od šezdeset tisuća članova Facebook grupe ”Stegnite vi svoj remen bando lopovska” uoči prosvjeda, organizatori i svi ostali mogli su zaključiti kako će na prosvjed doći mnogi i kako će sukladno tome njihovi zahtjevi uroditi plodom. Međutim, zagrebačkim glavnim trgom, za vrijeme prosvjeda,  mogli ste se prošetati skoro bez da ste se okrznuli o nekoga. Ova činjenica govori nam kako naši građani još uvijek nisu svjesni moći prosvjeda, koji je njihovo legitimno, Ustavom zajamčeno pravo. Čini se kako se u Hrvatskoj od njene samostalnosti nije probudila niti jedna svijest osim one nacionalne. Građani još uvijek nisu svjesni svojih prava na javno izražavanje vlastitog mišljenja te moći svojeg djelovanja u masi.  Sam organizator  u pozivu na prosvjed navodi ”samo zajedno možemo sve”. Ukoliko građani ove zemlje ostanu samo za svojim računalim i uz televiziju nikako ne mogu računati da će se stanje u zemlji promijeniti, jer neće biti nikoga tko će gorljivo potaknuti na tu promjenu. Ostanu li građani inertni prema onome što može izazvati promjenu, a to su prosvjedi, javno traženje svojih prava NA ULICI, i pticama na grani jasno je tko će i dalje stezati svoj remen.

I nove generacije ''stezati će remen'' ukoliko se ne osvjeste o blagodatima prosvjeda

I nove generacije ''stezat će remen'' ukoliko se ne osvjeste o blagodatima prosvjeda

h1

Zdravi dani u Zagrebu – ”Dani Meda”

November 30, 2008
7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda; Foto : Ana Župčić

Šezdesetak pčelara s područja grada Zagreba, Zagrebačke županije te još četiri županije, pod sponzorstvom grada Zagreba sudjelovalo je na sedmim Danima meda koji su se od 27. do 30. studenog održavali na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Ovaj sajam meda, propolisa, cvjetnog praha, voska i pripravaka na bazi pčelinjih proizvoda imao je za cilj građanima približiti  ovaj eliksir zdravlja i mladosti.

7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda; Foto : Ana Župčić

Naime, pčelari ističu kako je u Hrvatskoj potrošnja meda pala na svega 400 grama po stanovniku godišnje što je izrazito malo. Ovom prilikom pčelari upućuju poziv ljudima da počnu što više koristi ovu iznimno zdravu namirnicu. Uz sami festival održane su i tribine na kojima se govorilo o problemu nestajanja pčela te o važnosti pčelinjih proizvoda za gospodarstvo. Vezano uz tu činjnicu, Božena Križanić, jedna od sudionica Dana meda istaknula je kako pčelarstvo kao i sva druga mala gospodarstva spada pod kategoriju Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva. Gospodarstvima te kategorije, država u slučaju elementarne nepogode pomaže u sankcioniranju štete, međutim pčelari su jedini izuzeti iz tog položaja. Očito je kako su ova mala gospodarstva prepuštena na milost i nemilost prirodi, tj. koliko će pčele meda napraviti.

7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda;Božena Križanić ,sudionica; Foto : Ana Župčić

Gospođa ističe i kako je suradnja sa velikim otkupnim centrima gotovo nemoguća jer nude svega jedanaest kuna za kilogram meda a njihov radni dan traje dotovo dvedeset i četitri sata jer rad s pčelama zahtjeva iznimnu pažnju. Većina pčelara na ovom sajmu nema vlastiti dućan u kojem bi moglu prodavati svoje proizvode, pa to čine po ovakvim sajmovima, tržnicama. Gospođa Križanić istaknula je i kako je bilo nekih naznaka u vezi šireg udruživanja pčelara, ali se ta ideja za sada ne ostvaruje.

7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda; Foto : Ana Župčić

Na sajmu ste mogli naći naravno med, zatim propolis koji je prirodni antibiotik i pomaže kod svih vrsta infekcija usne šupljine, pripravke za aromaterapiju, različite ukrase za božićnu jelku od pčelinjeg voska, kozmetičke proizvode na bazi meda, mogli ste okusiti i vječne medenjake, a moglo se tu naći i vijagru pripravljenu na bazi meda. Zanimljivo, posjetitelji kojih je sva četiri dana bilo iznenađujuće mnogo, od mednih proizvoda najviše su kupovali medicu, rakiju spravljenu na bazi meda te travaricu od meda, tako barem međusobno pričaju pčelari.

7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda; Foto : Ana Župčić

Ovdje se moglo pronaći svih dvadesetak vrsta meda koji se proizvode u lijepoj našoj. Ova činjenica govori kako je područje Hrvatske vrlo povoljno za proizvodnju meda, u odnosu na npr. Poljsku u kojoj se proizvodi samo tri vrste meda. U Hrvatskoj danas djeluje između deset i dvanaest tisuća pčelara pa ne čudi činjenica da pčelari svaku takvu priliku koriste kako bi apelirali građanima da upotrebljavaju med i proizvode na bazi meda apsolutno svaki dan. Svakodnevnim uzimanjem pčelinjih proizvoda jačamo imunitet i time sprječavamo nastanak bolesti, a služi i u lječenju postojećih bolesti.

7. Dani meda; Foto by Ana Župčić

7. Dani meda; Foto : Ana Župčić

h1

Modni ormar još jednom obogatio hrvatsku modnu scenu

November 29, 2008
Modni-ormar 2008.; Foto by Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto : Ana Župčić

Modno i društveni događaj, Modni ormar, održan je treću godinu za redom u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Modni događaj koji se iz godine u godinu etablira kao jedan od najvećih takve vrste u Hrvatskoj, omogućava pojavljivanje i prezentaciju školovanih i neafirmiranih dizajnera na istome događaju. Mladim dizajnerima daje prostor i vrijeme da predstave svoj rad, maštovitost, kreativnost i ideje.

Ovaj fakultetski projekt neprofitnog karaktera, ostvaren kroz suradnju Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu te Muzeja za umjetnost i obrt, pokušava ostvariti ravnopravno uključivanje neafirmiranih dizajnera i njihovo sudjelovanje na domoćoj modnoj sceni te ostvariti njihovo potencijalno povezivanje s tekstilnom industrijom. Koncipiran je u okviru prezentacija i natjecateljskog dijela. Natjecateljiski dio uključivao je dvadeset i jednog natjecatelja, pobjednike javnog natječaja koji su predstavili svoje kolekcije u kategoriji pret-aporter, ulična moda i visoka moda. Nagrada za prvo plasiranog u svakoj od kategorija iznosila je deset tisuća kuna i mobitel. Svi natjecatelji samostalno su financirali svoje kolekcije, od materijala, šivanja pa čak i do cipela, dok šminku, frizuru i modele nisu plaćali. Možemo reći kako ovo dizejnersko događanje, iako mladim dizajnerima ne pokriva sve troškove, prepoznaje njihove talente i daje im poticaj. Ovo natjecanje uključuje i stručni žiiri, sastavljen od renomiranih profesora i ljudi iz svijeta mode , što omogućuje ovim marljivim mladim ljudima da njihov trud bude prepoznat i na svjetskoj razini. Petra Ivanjoš nagrađena je u kategoriji pret-a-porter, Tomislav Đurđević pobjednik je kategorije ulična moda, a u kategoriji visoke mode pobjednica je Bojana Nikodijević.  Prvi puta na Modnom ormaru sudjelovali su i natjecatelji izvan naših granica, natjecatelji iz Nizozemske, Slovenije, Srbije, što ga pozicionira i kao događaj prepoznat od strane inozemne javnosti.

Modni-ormar 2008.; Foto by Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto : Ana Župčić

Dizajneri su prikazali svoj stil kroz mnoštvo materijala i oblika, od laganih materijala poput svile, satena, tila pa sve do PVC-a i metala. Ovo samo pokazuje bogatstvo modnog izražaja studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta i činjenicu kako se Hrvatska ne mora bojati za opstanak vlastite modne scene. Omogućavanjem mladim dizajnerima da se afirmiraju, Modni ormar ne potiče ih samo u osmišljavanju vlastitog prepoznatljivog modnog izričaja već im i kroz natjecanja omogućuje da vide gdje su oni u odnosu na svoje kolege s kojima se za sada mogu mjeriti te koliko još moraju učiti i raditi.

Modni ormar 2008.; Foto by Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto : Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto by Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto : Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto by Ana Župčić

Modni ormar 2008.; Foto : Ana Župčić

h1

INTERLIBER 2008

November 15, 2008
Interliber još jednom posvjedočio važnost knjige

Interliber još jednom posvjedočio važnost knjige

Važnost knjige, najstarijeg medija prenošenja znanja i iskustava, bez obzira na pojavu drugih medijskih oblika, posebice interneta,  nije iščezla. Dokaz tome je i posjećenost ovogodišnjeg Interlibera, 31. međunarodnog sajma knjiga i učila koji se održavao od 12.-16. studenog na prostorima Zagrebačkog Velesajma.

Veliku posjećenost, ali i izniman broj djece i mladih koji su na sajam dolazili individualno ili grupno u sklopu škola, možemo zahvaliti pokrovitelju, Ministarstvu kulture. Ovaj sajam posjetiteljima , uz iznimno niske cijene knjiga sa svih područja, nudi također i mogućnost upoznavanja s najnovijim događajima na domaćoj i svjetskoj književnoj pozornici.

Ponuda tristotinjak izlagača bila je smještena u dva paviljona

Ponuda tristotinjak izlagača bila je smještena u dva paviljona

Predstavilo se tristotinjak izlagača, uglavnom domaćih, ali niti trinaest stranih izlagača nisu ostali nezamjećeni. Ono što Interliberu sve više daje međunarodni karakter je nastup ”zemlje gosta”. Ove godine to je Izrael ili ”narod knjige”, kako ga je na otvorenju predstavio izvanredni veleposlanik Države Izrael, Shmuel Merirom.

Izrael je ovogodišnja ''zemlja gost''

Izrael je ovogodišnja ''zemlja gost''

Naglasio je i kako je upravo Izrael svijetu dao knjigu svih knjiga, knjigu s kojom je sve započelo, Bibliju. Izrael koji ove godine slavi 60-tu obljetnicu osnutka, a što je i jedan od razloga za njegovo pozivanje za ovogodišnju ”zemlju gosta”, predstaviti će mnoge novoobjavljenje naslove. Interliber nije sajam knjiga koji samo nudi mogućnost prodaje knjiga, on nudi i autorima mogućnost predstavljanje novih knjiga i svog rada općenito, književne radionice, okrugle stolove a određen je i kao mjesto na kojem se piscima dodjeljuju neke od nagrada za njihov rad. Možda najznačajnija nagrada koja se dodjeljuje na sajmu, a u svrhu poticanja izdavanja domaćih autora je nagrada za najbolji ”neobjavljeni” roman godine. Ove godine nagrada je pripala Predragu Crnkoviću za roman Beograd za pokojnike . Već sedmu godinu za redom, a s ciljem uspostave što bolje suradnje kulturnih veza i suradnje nakladnika Hvatske i BiH , Zadudžbina ”Petar Kočić” iz Banja Luke uručiti će nagradu ”Kočićevo Pero” književniku Josipu Mlakiću za knjigu ”Tragom zmijske košuljice”. Održane su i kreativne radionice za djecu i mlade ”Marin Držić i njegovo doba”, a u znaku 500-te obljetnice rođenja najvećeg hrvatskog renesansnog pjesnika i komediografa.

Sajam glazbe i multimedije

Sajam glazbe i multimedije

Po sloganom ”Glasno na prvi pogled”, u sklopu Inerlibera održan je i četvrti Sajam glazbe i multimedije. Uz bogatu ponudu proizvoda i usluga iz područja glazbe, multimedije i digitalne tehnologije, moglo se je u potpunosti i doživjeti digitalno doba zahvaljujući pratećim atraktivnim događajima poput lasekrskog showa, te Feniks Game Arene gdje su profesionalni gameri i obični posjetitelji mogli iskusiti najnovije iz svijeta Gaming-a.

Sajam glazbe i multimedije nudi bogatstvo proizvoda i usluga iz svijeta glazbe

Sajam glazbe i multimedije nudi bogatstvo proizvoda i usluga iz svijeta glazbe

Postojanje i ovog sajma dokazuje kako knjiga ipak ne može bez novih medija. Knjiga se jednostavno mora uklopiti u svijet multimedije kako bi postala još zanimljivijom mlađim generacijama, koje od malih nogu zaspu uz film ili uče uz kompjuter.

”Oba sajma tematiziraju i predstavljaju Hrvatsku kao moderno uređenu državu koja, prateći svjetske novitete i događanja, daje čvrst okvir za postojanje i unapređivanje statusa društva knjige, znanja i medijskih trendova”, zaključio je to na kraju otvorenja Interlibera Ministar kulture Božo Biškupić.

Hrvatska, zemlja znanja

Hrvatska, zemlja znanja

h1

”Mediji i politika” – MOĆ BEZ ODGOVORNOSTI

November 11, 2008
46. godina FPZG

46. godina FPZG

debata

Mediji i politika uvelike utječu na život ljudi danas. Postavlja se pitanje gdje su granice njihovog utjecaja i početak njihove odgovornosti prema društvu. Zašto građani sve manje vjeruju politici pa i medijima? Kako vratiti njihovo povjerenje? Ova i slična pitanja postavljena su na debati ”Mediji i politika: moć bez odgovornosti”, održanoj 06. studenog na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, povodom njegovog četrdeset i šestog rođendana. Debati su prisustvovali političari, predstavnici medija, te profesor Ivan Šiber. Cilj debate, čiji je moderator bio Zoran Šprajc, urednik i voditelj Dnevnika Hrvatske televizije ,bio je skrenuti pozornost na golemu društvenu moć medija i politike ali i na njihovu (ne)odgovornost prema društvu.

Kao o primjeru neodgovornosti u medijima u Hrvatskoj,  raspravljalo se o slučaju fotomontaže  pokojne Ivane Hodak i Vladimira Zagorca koja je zajedno sa nepotpisanim tekstom nedavno objavljena u tjedniku Globus. O ovome slučaju raspravljalo se je u kontekstu sve veće želje naših medija za senzacijom, koja za sobom povlači profit. Najveće zamjerke medijima,  sudionici debate uputili su radi  povrede privatnosti pokojne Ivane Hodak što je Ustavom zajamčena sloboda kojom počinje odgovornost medija i prestaje opće dobro. Kolumnistica Globusa, Slavica Lukić, na upit moderatora o slučaju ove fotomontaže u Globusu, odgovorila je: ”…Mislim da je to primjer krive prezentacije jedne informacije koja je možda mogla biti relevantna za ono što se dogodilo pokojnoj Ivani Hodak. Naslovnica je sa mog stajališta nedopustiva. Mislim da je nedopustivo da je tekst nepotpisan i čini mi se da ga je trebalo napisati na neki drugačiji način. Ako se već došlo do takve informacije i ako je novinar ili urednik procijenio da je izvor vjerodostojan, onda je trebalo drugačije argumentirati, objasniti zašto to može biti važno za istragu.” Bilo je riječi i o tome kako u hrvatskim tiskovinama sve više možemo pročitati tekstove u kojima piše ‘ ”kako doznajemo iz neslužbenih izvora”. Kolumnistica Globusa, na debati objasnila je i zašto je došlo do toga da se sve više navode neslužbeni izvori: ”Danas ima vrlo malo ljudi koji informaciju koju vam daju žele reći pod svojim imenom i prezimenom. U Hrvatskoj postoji fenomen straha, ljudi ne žele govoriti niti o ne delikatnim stvarima pod svojim imenom”. Razumljivo je kako su novinari često prisiljeni posezati za neslužbenim izvorima, ali ono čega se nitko na debati nije dotaknuo je činjenica da novinar/urednik ima mogućnost i  uopće ne objaviti informaciju ako sumnja u nevjerodostojnost podataka. U vezi moći bez odgovornosti političara prema društvu ,spoment je bio po mnogima sporan imunitet saborskih zastupnika. Kao primjer oslobađanja političara od odgovornosti naveden je slučaj Glavaš.

Radimir Čačić, predsjednik HNS-a

Radimir Čačić, predsjednik HNS-a

Predsjednik HNS-a, Radimir Čačić, objasnio je u čemu je ključ moći bez odgovornosti kako medija, tako i politike danas u Hrvatskoj : ”Politika i politički mediji ključne su grane društva koje nikada nisu imale temelj iz kojega bi izrasle u novu kvalitetu”. Očito je da se radi o tome kako iz lošeg sjemena nije mogala izrasti kvalitetna biljka. Moć bez odgovornosti u našem društvu nije od jučer. Neodgovornost političara iz vremena komunizma nasljeđena je devedesetih, a pod utjecajem politike i mediji su započeli sličnu igru.  Zaključiti možemo  da sve dok su  mediji površni, izjave i postupci političara nedorečeni i dvosmisleni, točnije sve dok se igraju s vlastitom odgovornošću , narušeno povjerenje tih istih građana  u dotične grane društva biti će teško vratiti.

Follow

Get every new post delivered to your Inbox.